English
Dokumenti
Prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske
Ovaj CD-ROM sadrži glavne dokumente izrađene u okviru provedbe projekta CARDS 2002 “Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj”. Njegova svrha nije u tome da posluži kao arhiv u kojem će se pohraniti dokumenti izrađeni tijekom provedbe projekta, već da se u buduće iskoristi kao bitan instrument u promoviranju i podupiranju prijedloga Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske. CD-ROM je pripremljen kao prilog Sažetku prijedloga Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske, objavljenom u tiskanom obliku (dostupan i na Internetskoj stranici Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka - www.mmtpr.hr).
U dokumentima na ovom CD-ROM-u su predstavljene temeljene odrednice u radu i rasprave koje su dovele do izrade prijedloga Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Sve to predstavlja važan i koristan izvor informacija i razumijevanja za široki krug korisnika, počevši od onih koji upravljaju politikom regionalnog razvoja, uključujući pri tome važne sudionike u razvoju županija, gradova, općina i ruralnih područja, pa sve do znanstvenika, istraživača i studenata čiji je predmet interesa regionalna politika, odnosno općenito upravljanje razvojnom politikom.
Projekt CARDS 2002 „Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj“
Projekt „Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj“ financirala je Europska unija u okviru programa CARDS za 2002. godinu a provodile su ga, u uskoj suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, nizozemska tvrtka ECORYS Nederland BV i austrijska tvrtka ÖAR Regionalberatung, u razdoblju od listopada 2003. godine do siječnja 2006. godine.
Sveukupni cilj projekta bio je pružiti tehničku pomoć Ministarstvu
mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) pri definiranju i provedbi regionalne
politike u Hrvatskoj usklađene s principima i praksom EU u područjima
regionalne i kohezijske politike.
Sukladno sveukupnom cilju, specifični ciljevi projekata bili su:
- Izraditi Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske i pripadajući joj Akcijski plan;
- Uspostaviti odgovarajuću pravnu osnovu za regionalnu razvojnu politiku u RH koja udovoljava zahtjevima strukturnih fondova EU;
- Uspostaviti i ojačati odgovarajuće institucionalne strukture, koordinacijske mehanizme, kapacitete i procedure za strateško planiranje regionalnog razvoja na središnjoj, županijskoj i lokalnoj razini, uključujući potrebne strukture i mehanizme za prekograničnu suradnju;
- Ojačati kulturu partnerstva između svih relevantnih sudionika na središnjoj te nižim razinama u procesu upravljanja regionalnom razvojnom politikom.
Tijekom dvogodišnje provedbe projekta uspostavljena je vrlo uska suradnja i partnerstvo između projektnog tima i Jedinice za provedbu projekta, osnovane pri MMTPR-u. Tijek projekta može se predstaviti u nekoliko poglavlja koja opisuju najvažnije faze njegova napredovanja.
Početak projekta i «istraživanje terena»
Tim stručnjaka angažiranih od strane tvrtke ECORYS odmah po dolasku u Zagreb u listopadu 2003. godine, čak i prije uspostave samog projektnog ureda pri MMTPR-u, započeo je zajedno s članovima Jedinice za provedbu projekta iznimno važne rasprave o tome što „ujednačeni regionalni razvoj“ podrazumijeva u RH a što u EU. Te su rasprave dovele do pojašnjenja i inicijalnog konsenzusa o smjeru samog projekta između projektnog tima i Jedinice za provedbu projekta. Upravo to rano stvoreno zajedničko razumijevanje pokazalo se ključnim za održavanje dogovorenog strateškog usmjerenja tijekom izrade prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH.
Tijekom početne faze provedbe projekta projektni tim i Jedinica za provedbu projekta imali su mogućnost istražiti i utvrditi postojeću situaciju vezanu uz regionalni razvoj u Hrvatskoj. Uz istraživački rad i proučavanje dokumenata i izvješća izrađenih u okviru prethodnih projekata (primjerice u okviru programa OBNOVA 2000 i CARDS 2001), najveći dio vremena tijekom te faze protekao je u konzultacijama s različitim relevantnim partnerima, počevši od djelatnika u MMTPR-u, službenika u drugim ministarstvima i institucijama pa sve do predstavnika županija, gradova i općina. Ti su sastanci uključivali i svojevrsne istraživačke rasprave s predstavnicima skupina koje nisu prethodno bile uključene u definiranje politike regionalnog razvoja, kao što su socijalni partneri i civilno društvo. Sve to pokazalo se iznimno značajnim te je odigralo važnu ulogu tijekom provedbe projekta.
Također, u toj su fazi uspostavljeni kontakti s još jednom ključnom skupinom – hrvatskom znanstvenom zajednicom koja se bavi pitanjima regionalnog razvoja. Razmjena iskustava i informacija između te skupine i projektnog tima dovela je do uspostave stalnog i izuzetno vrijednog komunikacijskog mehanizma tijekom procesa izrade prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH te do stvaranja osnove za preuzimanje nove uloge i novog načina uključivanja predstavnika znanstvene zajednice u proces definiranja razvojne politike.
Tijekom početne faze, između Delegacije Europske komisije u RH, Jedinice za provedbu projekta, tj. MMTPR-a i projektnog tima definiran je i dogovoren način vođenja i upravljanja projektom. Uloga Delegacije Europske komisije u RH bila je ključna u osiguravanju uspjeha projekta, stalno ga usmjeravajući prema postavljenim strateškim ciljevima te, s vremena na vrijeme, olakšavajući kontakt s donosiocima odluka, stvarajući na taj način uvjete za zajednički rad projektnog tima i Jedinice za provedbu projekta.
Glavni rezultat početne faze projekta bilo je Izvješće o zatečenom stanju, koje je odobreno u siječnju 2004. godine. Iako se plan i oblik projekta u nekim dijelovima razvijao i mijenjao tijekom njegova trajanja, Izvješće o zatečenom stanju osiguralo je temeljni okvir za provedbu velikog dijela projekta, posebice tijekom prvih mjeseci njegove provedbe. Spomenuto Izvješće nalazi se na ovom CD-ROM-u.
Uspostava projektnog tima
Tijekom prvih mjeseci 2004. godine posao dotad angažiranih stručnjaka i Jedinice za provedbu projekta bio je usmjeren na sastavljanje i proširivanje tima. Okvir za provedbu projekta u širem je smislu definiran i prihvaćen Izvješćem o zatečenom stanju. To je uključivalo i angažiranje hrvatskih stručnjaka u projektni tim. Prvi je zadatak bio izraditi njihove opise poslova i predvidjeti glavna područja njihova rada na temelju sveukupnog projektnog plana. Tijekom tog procesa identificirana su tri ključna posla:
· Koordinator projektne komponente koja se odnosi na institucionalno jačanje i izgradnju, tj. koordinator za institucionalno jačanje
· Koordinator projektne komponente koja se odnosi na pripremu Strategije regionalnog razvoja RH, tj. koordinator za Strategiju
· Koordinator projektne komponente koja se odnosi na uspostavu pravne osnove, tj. koordinator za pravni okvir.
Stručnjaci za spomenuta tri posla izabrani su na javnom natječaju na koji se prijavilo više od stotinu kandidata. Koordinator za institucionalno jačanje i koordinator za izradu Strategije započeli su s radom u ožujku 2004. godine a koordinator za pravni okvir u svibnju iste godine. Kombinirajući iskustvo članova Jedinice za provedbu projekta i stručnjaka EU sa specifičnim vještinama triju novozaposlenih članova tima, uspostavljena je snažna jezgra projekta te stvorena osnova za jačanje kapaciteta na području budućeg upravljanja regionalnom i strukturnom politikom u Hrvatskoj.
Uz ove (manje-više) dugoročne poslove u okviru projektnog tima, tj. poslove predviđene za cjelokupno trajanje projekta, jedan od prijedloga u Izvješću o zatečenom stanju odnosio se i na uvođenje prakse tzv. ex-ante evaluacije u proces izrade Strategije, kao ključnog doprinosa kako ovom projektu tako i budućim procesima izrade strateških dokumenata. Za te su potrebe izabrane tri renomirane znanstvene institucije s dokazanim iskustvom na području regionalne politike u Hrvatskoj (Institut za međunarodne odnose, Ekonomski institut Zagreb i Ekonomski fakultet u Splitu i) te je od njihovih predstavnika (angažiranih na kratkoročnoj osnovi) formirana Radna skupina za ex-ante evaluaciju, koja je radila zajedno s Jedinicom za provedbu projekta i središnjim projektnim timom. Nešto slično učinjeno je i za potrebe provedbe komponente projekta koja se odnosila na uspostavu pravne osnove angažiranjem renomiranog pravnog stručnjaka s Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji je na kratkoročnoj osnovi usko surađivao s koordinatorom za pravni okvir.
Uspostava tima nastavila se i nakon toga zapošljavanjem novih djelatnika u Jedinici za provedbu projekta odnosno Odjelu za regionalnu razvojnu politiku i planiranje od kojih je svaki bio zadužen, u partnerstvu i suradnji s članovima projektnog tima, pratiti i sudjelovati u izradi jednog ili više dijelova Strategije regionalnog razvoja RH.
Valja napomenuti kako rad spomenutih stručnjaka i skupina ne bi bio efikasan da nije bilo doprinosa dužnosnika MMTPR-a, posebice kako se proces približavao kritičnom trenutku donošenja odluka.
Proširivanje kruga partnera
Osim središnjih timova zaduženih za programiranje tj. izradu prijedloga Strategije i ex-ante evaluaciju, uspostavljeno je i nekoliko radnih skupina koje su imale znatan utjecaj na proces pripreme prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH.
Tijekom prve aktivne faze provedbe projekta prepoznata je potreba uspostave Međuministarske koordinacijske skupine kao Upravljačkog odbora projekta odnosno središnjeg tijela zaduženog za usmjeravanje i vođenje procesa izrade Strategije regionalnog razvoja RH. Sačinjavali su je dužnosnici svih ključnih središnjih institucija, a njome je predsjedavao državni tajnik Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka zadužen za regionalni razvoj. Uloga te skupine jačala je i postajala sve značajnija s napredovanjem procesa izrade Strategije.
Državni službenici iz više-manje istih institucija (predstavljenih u Međuministarskoj koordinacijskoj skupini), zajedno s predstavnicima županijske i lokalne razine, sačinjavali su Radnu skupinu za strategiju, koja je predstavljala glavno interno konzultativno tijelo tijekom procesa pripreme prijedloga Strategije.
Nadalje, Radna skupina za pravni okvir, uspostavljena u nešto kasnijoj fazi provedbe projekta, okupila je pravne stručnjake iz različitih državnih institucija koji su davali svoja mišljenja i usmjeravali rad dijela projektnog tima koji se bavio pravnim pitanjima prilikom izrade prijedloga novog pravnog okvira za regionalnu politiku. Ova se skupina sastala nekoliko puta tijekom pripreme nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju a u njezinom radu aktivno je sudjelovao i ranije spomenuti pravni stručnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Treća interna konzultativna skupina, čije je osnivanje predloženo u Izvješću o zatečenom stanju, bila je Radna skupina za institucionalni okvir, koju su sačinjavali u pravilu dužnosnici nekoliko središnjih institucija prepoznatih kao institucije koje bi mogle imati ulogu u budućem upravljanju regionalnom i strukturnom politikom. Ta se skupina sastala samo dvaput tijekom trajanja projekta, a posao vezan uz institucionalni okvir najvećim su dijelom odradili dužnosnici u MMTPR-u, posebice vezano uz upravljačke strukture za regionalnu razvojnu politiku. O pitanjima vezanim uz uspostavu širih upravljačkih mehanizama za strukturnu politiku više je raspravljala Međuministarska koordinacijska skupina.
Jedno od inovativnih obilježja projekta odnosilo se na uspostavu i strukturirano uključivanje Partnerske skupine u sveukupni proces konzultacija oko izrade prijedloga Strategije. Svrha te skupina bila je okupiti predstavnike pet različitih sektora: županijske i lokalne samouprave, socijalnih partnera, civilnog društva i središnje vlasti. Skupina se sastala triput tijekom pripreme prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH a njezin rad podupirao je i olakšavao projektni tim. Sastav skupine kao i prisutnost članova razlikovali su se od sastanka do sastanka, dijelom zbog promjene članova nakon održanih lokalnih izbora u proljeće 2005. godine a dijelom zbog nedostatka takve konzultativne prakse i kulture, posebice na razini državnih institucija. Ipak, skupina je dala vrijedan doprinos izradi prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH te pokazala kako se u budućnosti konzultacije mogu organizirati odnosno kako se istima može upravljati.
Analiza stanja u regionalnom razvoju RH
Nakon Uskrsa 2004. godine, cjelokupni tim (Projektni tim i Jedinica za provedbu projekta) usmjerio je svoje napore na izradu analize stanja u regionalnom razvoju RH i to s aspekta postojeće regionalne politike, postojećih pravnih akata, inicijativa i troškova za podupiranje regionalnog razvoja te institucionalnih mehanizama. Taj zahtjevan posao uključivao je istraživački rad, upitnike tj. ankete, sastanke i grupne rasprave, posebice s članovima Radne skupine za strategiju, čiji su članovi bili konzultirani u svim glavnim fazama tog posla te tako verificirali sve što je napravljeno i davali svoja mišljenja koja su korištena za usmjeravanje daljnjeg rada.
Pri analizi pravnog okvira koordinator za pravni okvir ispitao je i procijenio postojeće zakone s aspekta njihove kompatibilnosti s načelima moderne regionalne politike, kao što su načelo koncentracije sredstava radi veće učinkovitosti, programiranja, partnerstva i nadopunjavanja (dodanosti). To je bio prvi put da je takva analiza učinjena, čime se onima koji se bave regionalnom politikom osigurala nova i korisna predodžba stanja u tom dijelu.
Tim koji je radio na analizi institucionalnih mehanizama primijenio je model koji je razvio Ekonomski institut Nizozemske (sada ECORYS), za procjenu kapaciteta za upravljanje strukturnim fondovima EU, utemeljen na ključnim stadijima u ciklusu životnog vijeka politike: upravljanje, programiranje, provedba, praćenje i evaluacija te financijsko upravljanje i kontrola. Primjena tog modela na praktičan je i generalno objektivan način pomogla u procjeni kapaciteta postojećih struktura, sustava, mehanizama, vještina i znanja na području upravljanja regionalnim razvojem u Hrvatskoj.
Prvi cjelovit nacrt Analize stanja u regionalnom razvoju RH dostavljen je Radnoj skupini za ex-ante evaluaciju na prethodnu ocjenu temeljem kriterija kao što su potpunost, adekvatnost podataka i dokaza te dosljednost odnosno jasnoća dokumenta. Razmjena mišljenja koja je uslijedila nakon te prve ocjene bila je konstruktivna i korisna u smislu oblikovanja daljnjeg rada, čime se ne samo doprinijelo u izradi prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH već i demonstriralo značenje strukturirane, funkcionalne neovisne i kritične ocjene u procesu pripreme prijedloga. Osim toga, rasprava koja je između projektnog tima i Radne skupine za ex-ante evaluaciju uslijedila po izvršenoj prvotnoj ocjeni doprinijela je pojašnjavanju različitih shvaćanja regionalnog razvoja te istovremeno omogućila stvaranje generalnog zajedničkog mišljenja i pozicije dvaju timova, što je u konačnici dovelo do boljih i kreativnijih rješenja.
Nadalje, faza konzultiranja oko analize stanja bila je produžena kako bi se dobilo mišljenje predstavnika županijske i lokalne razine. Za te potrebe organizirano je pet regionalnih sastanaka na kojima su projektni tim i Jedinica za provedbu projekta informirali i upoznali partnere na županijskoj i lokalnoj razini s radom na projektu te testirali svoje inicijalne nalaze i zaključke.
Završni nacrt Analize stanja u regionalnom razvoju RH, koji je uključio mišljenje i doprinose Radne skupine za ex-ante evaluaciju te drugih ranije spomenutih skupina, odobrila je i prihvatila Međuministarska koordinacijska skupina u jesen 2004. godine. Analiza stanja nalazi se na ovom CD-ROM-u.
Definiranje vizije, ciljeva i prioriteta
Strategija regionalnog razvoja RH postupno je oblikovana tijekom jeseni 2004. godine kroz održavanje brojnih radionica, skupnih rasprava te pripremu prijedloga prvih dokumenata. Sve spomenute skupine sudjelovale su u različitim fazama tog rada, što je pridonijelo postizanju konsenzusa oko vizije i pet središnjih prioriteta Strategije regionalnog razvoja RH. U širem je smislu dogovoreno da Strategija uključuje tj. omogući:
· uspostavu nacionalnog okvir za upravljanje razvojem na županijskoj razini;
· usmjereno rješavanje problema područja s razvojnim poteškoćama te problema produbljivanja društveno-gospodarskih razvojnih nejednakosti
· poticanje i koordinaciju prekogranične i međuregionalne suradnje i razvoja;
· uspostavu jedinstvenog pravnog okvira za regionalni razvoj (izradom krovnog zakona o regionalnom razvoju);
· uspostavu koherentnog institucionalnog okvira za regionalni razvoj.
Tijekom tog razdoblja najviše je napora uloženo u razvijanje novih vještina u ministarstvima i drugim državnim institucijama potrebnih za kreiranje specifičnih alata razvojne politike odnosno specifičnih mjera i aktivnosti, s naglaskom na mjere i aktivnosti usmjerene na područja s razvojnim poteškoćama te povezane s planiranjem proračuna. To je bio vrlo ambiciozan potez koji će u budućnosti zahtijevati znatno više sredstava od onih koja su bila dostupna u okviru ovog projekta, kao i više vremena kako bi se osigurala adekvatna politička podrška. Također, u nadolazećem vremenu trebat će uložiti puno truda u povezivanje aktivnosti usmjerenih na regionalni razvoj s procesom planiranja proračuna.
Pored daljnjih konzultacija oko analize postojećih hrvatskih pravnih akata relevantnih za politiku regionalnog razvoja, pravni tim je u toj fazi proveo komparativnu analizu pravnog okvira pojedinih zemalja članica EU i predložio glavna poglavlja budućeg zakona o regionalnom razvoju. O svemu tome raspravljala je Radna skupina za pravni okvir, a to je zatim poslužilo za izradu prvog nacrta prijedloga novog zakona.
Nadalje, održano je nekoliko prezentacija institucionalnih opcija za upravljanje regionalnom i strukturnom politikom i to na višoj razini, odnosno za članove Međuministarske koordinacijske skupine, Radne skupine za institucionalni okvir i dužnosnike Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka te Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. To je pomoglo u podizanju svijesti donositelja odluka na najvišoj razini o potrebi definiranja novih institucionalnih struktura i mehanizmima za upravljanje regionalnim razvojem.
Završni nacrt dokumenta „Vizija, ciljevi i prioriteti“, koji je uključio mišljenje i doprinose Radne skupine za ex-ante evaluaciju, Partnerske skupine te Radnih skupina za strategiju, institucionalni i pravni okvir, Međuministarska koordinacijska skupina prihvatila je i odobrila početkom 2005. godine. Spomenuti dokument također se nalazi na ovom CD-ROM-u.
Razvojni programi, pravni i institucionalni okvir
Generalno govoreći, isti način rada koji je korišten u gore spomenutim fazama provedbe projekta korišten je i u fazi pripreme završnog i glavnog dijela prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH: strateško razmatranje, izrada dokumenta, konzultacije, ocjenjivanje i kritički osvrt, revidiranje dokumenta i daljnje rasprave te finalne promjene i usuglašavanje.
Struktura ovog završnog dokumenta (Programi, pravni i institucionalni okvir) usko je pratila oblik Strategije regionalnog razvoja RH kako je definiran u prethodnom razdoblju, tj. u okviru dokumenta „Vizija, ciljevi i prioriteti“. Tri glavna razvojna programa
· Program razvoja županija i širih regija (PRŽŠR)
· Program za područja s razvojnim poteškoćama (PPRP)
· Program za prekograničnu i međuregionalnu suradnju (PPMRS)
u ovoj su fazi detaljno razrađena i definirana, uz uvažavanje mišljenja i uključivanje doprinosa dobivenih tijekom mnogobrojnih rasprava u okviru različitih skupina i na različitim razinama. Primjerice, isticanje važnosti „razvoja širih regija“ u kontekstu Programa razvoja županija i širih regija, proizašlo je iz rasprava na sastancima Međuministarske koordinacijske skupine te određenja prema promicanju šireg pristupa razvoju utemeljenom na županijama, tj. stvaranju poveznice s budućim NUTS II regijama.
Održano je i nekoliko vrlo vrijednih konzultacijskih sastanaka s predstavnicima partnera sa županijske razine, posebice s timovima uključenim u pripremu i provedbu postojećih Regionalnih operativnih programa (ROP). Zaključci s tih sastanaka ugrađeni su u završne dokumente. U ovoj je fazi također bila konzultirana i Partnerska skupina.
Rad na pripremi novog pravnog okvira izrazito je napredovao u ovom razdoblju provedbe projekta. Pravni tim usko je surađivao s ostatkom tima zaduženim za programiranje, tj. izradu Strategije te s Radnom skupinom za pravni okvir, u svrhu osiguravanja konzistentnosti predloženih članaka i odredbi novog zakona o regionalnom razvoju s prijedlogom Strategije regionalnog razvoja RH. Isto tako, u obrnutom se smjeru provjeravala kompatibilnost strateških opcija i određenja Strategije sa širim pravnim kontekstom.
Nadalje, u ovom razdoblju pripremljeni su i prijedlozi triju opcija za upravljanje Strategijom regionalnog razvoja RH te su organizirani česti sastanci Jedinice za provedbu projekta i projektnog tima s dužnosnicima MMTPR-a u svrhu njihova razmatranja. S vremenom su se, kao rezultat tih sastanaka, iskristalizirale dvije opcije koje su na kraju sužene u prijedlog za zadržavanje i jačanje sveukupne odgovornosti za regionalnu politiku unutar Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka.
Radna skupina za ex-ante evaluaciju i ovog je puta kritički ocijenila prijedlog dokumenta nakon čega je uslijedilo nekoliko sastanaka Radne skupine s projektnim timom i Jedinicom za provedbu projekta. Završni nacrt dokumenta „Programi, pravni i institucionalni okvir“ dostavljen je Međuministarskoj skupini na odobrenje u srpnju 2005. godine. Taj dokument sačinjava integrirani okvir za Strategiju regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2007.-2013., a također se nalazi na ovom CD-ROM-u.
Planiranje budućih aktivnosti
U smislu pripreme dokumenata, završna faza projekta (jesen 2005. godine) bila je posvećena pripremi Akcijskog plana za razdoblje 2006.-2007. No to završno razdoblje također je bilo kritično i za donošenje zaključaka vezanih uz brojna ključna pitanja te posebice odluka vezanih uz institucionalni i pravni okvir.
U ovoj je fazi dovršen i pripremljen Nacrt prijedloga zakona o regionalnom razvoju. Prijedlog zakona o regionalnom razvoju prilog je Akcijskom planu, odnosno njegovoj Aktivnosti br.1, a također je dio i ovog CD-ROM-a.
Završnom odlukom o upravljačkim mehanizmima za Strategiju regionalnog razvoja RH utvrđena je potreba osnivanja nove Uprave za integrirani regionalni razvoj pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. Izabrana institucionalna opcija predstavljena je u dokumentu „Prijedlog institucionalne strukture“, koji se nalazi u prilogu Akcijskog plana, tj. njegove Aktivnosti br.2. Isti dokument nalazi se na ovom CD-ROM-u.
Rad na Akcijskom planu zahtijevao je određenu promjenu tj. prijelaz sa strateških pitanja prema više operativnim i praktičnim pitanjima koja u prve dvije godine provedbe Strategije regionalnog razvoja trebaju riješiti oni koji su odgovorni za njezinu provedbu. Struktura Akcijskog plana u najvećoj mjeri slijedi strukturu prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH, no sam Akcijski plan koncentriran je na praktične korake koji trebaju biti poduzeti u prve dvije godine, uključujući implikacije vezane uz troškove i ljudske resurse.
Prijedlog Akcijskog plana detaljno je raspravljen s Jedinicom za provedbu projekta i ocijenjen od strane Radne skupine za ex-ante evaluaciju. Struktura Akcijskog plana predstavljena je Međuministarskoj koordinacijskoj skupini u listopadu 2005. godine.
Izgradnja kapaciteta
Za cijelo vrijeme trajanja projekta svjesno se radilo na izgradnji i jačanju kapaciteta na svim razinama za buduće učinkovito upravljanje regionalnom politikom i Strategijom regionalnog razvoja RH. Sveukupni pristup temeljio se na učenju svih, uključujući i projektni tim. Proces učenja temeljio se na konzultacijama, sudjelovanju u radu, ocjenjivanju i revidiranju napravljenog posla, a u rasprave koje su vodile k pripremi prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH uključeni su i partneri sa središnje, županijske i lokalne razine i predstavnici socijalnih partnera i civilnog društva.
Predstavnici županijske i lokalne samouprave zajedno s njihovim partnerima u razvojnom procesu sudjelovali su u brojnim informativnim i konzultacijskim radionicama organiziranim u ključnim fazama projekta. Njihova predanost i osjećaj vlasništva nad procesom ključ su uspjeha Strategije regionalnog razvoja RH u budućnosti.
Kroz projekt je određenom broju različitih skupina, a posebice onim djelatnicima različitih ministarstava koji su već uključeni u procese programiranje ili je moguće da će se u njih tek uključiti, omogućeno usvajanje novih vještina i to putem njihovog sudjelovanja na radionicama posvećenim oblikovanju mjera, definiranju indikatora, vrednovanju i procjenjivanju učinkovitosti razvojnih inicijativa i sl. Članovi Radne skupine za ex-ante evaluaciju sudjelovali su na nekoliko radionica o korištenju tehnika vrednovanja i ocjenjivanja, dok su članovi Partnerske skupine imali mogućnost usvojiti vještine vezane uz učinkovite konzultacije i utjecaj na razvojne procese putem njihovog aktivnog i usmjeravanog sudjelovanja u konzultacijskom procesu.
Dužnosnici MMTPR-a te drugih ministarstva i državnih institucija prisustvovali su seminarima i radionicama o institucionalnim mehanizmima i zahtjevima vezanim uz buduće učinkovito upravljanje Strukturnim fondovima. Ti skupovi i rasprave vođene tijekom njihova održavanja doprinijeli su donošenju konačnih zaključaka i odluka vezanih uz institucionalno uređenje za upravljanje regionalnim razvojem u Hrvatskoj.
Za vrijeme trajanja projekta organizirana su tri studijska putovanja, od kojih je svako bilo posvećeno specifičnoj tematici vezanoj uz upravljanje regionalnim razvojem. Prvo studijsko putovanje u Republiku Irsku i Sjevernu Irsku (proljeće 2004. godine) organizirano je za nekoliko dužnosnika Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i Ministarstva financija ta za neke od članova Jedinice za provedbu projekta i projektnog tima kako bi dobili priliku susresti se s tamošnjim službenicima i drugim partnerima uključenim u upravljanje regionalnim razvojem. Svrha studijskog putovanja bila je upoznati i shvatiti značenje ključnih čimbenika koji podupiru evoluciju regionalne politike u Irskoj te bolje razumjeti tamošnje institucionalne strukture i uloge i odgovornosti za upravljanje regionalnom politikom. Tijekom putovanja također je omogućeno dobivanje uvida u upravljanje prekograničnom suradnjom i razvojem između Republike Irske i Sjeverne Irske, s ciljem budućeg korištenja i tih iskustava u Hrvatskoj.
Drugo studijsko putovanje, ovaj put u Finsku, organizirano je u kasno proljeće 2005. godine za službenike nekoliko različitih ministarstava. Tijekom organiziranih radionica i prezentacija sudionici studijskog putovanja dobili su uvid u to kako se definira i provodi regionalna politika u Finskoj, s naglaskom na promicanje regionalne konkurentnosti i inovacija. Sudionici su iskazali izniman interes za finski model razvoja utemeljen na županijama (19 županija), koji ima velike sličnosti s hrvatskim modelom definiranim Programom razvoja županija i širih regija (20 županija i Grad Zagreb).
I na kraju, treće kratko studijsko putovanje u Irsku organizirano je krajem ljeta 2005. godine za malu skupinu dužnosnika iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstva financija i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, s ciljem njihovog što bližeg upoznavanja s određenim brojem strateških pitanja veznih uz razvojnu politiku. Rasprave generirane tijekom putovanja te nakon njega znatno su olakšale i pridonijele unapređivanju debate oko budućeg načina upravljanja i potrebnih koordinacijskih struktura za kohezijsku, regionalnu i strukturnu politiku u Hrvatskoj.
Zahvale i priznanja
Materijalni rezultati ovog projekta predstavljeni su različitim dokumentima dostupnim na ovom CD-ROM-u. Oni su nastali kao produkt stalne i otvorene interakcije između svih spomenutih skupina i partnera. Nematerijalne i neopipljive rezultate ovog projekta čini postignuto zajedničko razumijevanje, pojava korištenja istog „rječnika“ kada je regionalni razvoj u pitanju kao i postignuto proširenije i dublje razumijevanje uloge i značenja regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Prema procjeni, nekoliko stotina ljudi na različite je načine, direktno ili indirektno, bilo uključeno u izradu prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH i s tog aspekta ovaj projekt predstavlja pravu vježbu primjene participativnog pristupa. Imena svih članova različitih skupina koje su bile aktivno i direktno uključene u proces nalaze se u nastavku.
Projektni tim ECORYS i ÖAR na ovom mjestu želi odati priznanje dobroj volji, podršci i prednosti svih onih uključenih u proces bez kojih bi malo toga moglo biti postignuto.
Posebno se želimo zahvaliti dužnosnicima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka: g. Zdravku Livakoviću, g. Ljudevitu Hercegu i g. Željku Tufekčiću na njihovom aktivnom sudjelovanju u procesu donošenja odluka. Također posebnu zahvalu upućujemo gđi. Franki Vojnović i gđi. Helgi Bubanović Devčić iz Jedinice za provedbu projekta, koje su bile usko povezane s projektom od njegova samog početka.
Svi članovi Međuministarske koordinacijske skupine dali su izniman doprinos raspravama vođenim oko Strategije regionalnog razvoja RH. Iskustva vezana uz tu skupinu i model njezinog funkcioniranja poslužit će u jačanju koordinacije kao vitalnog dijela regionalne politike. Posebno se u tom smislu želimo zahvaliti g. Davoru Čiliću (Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija) na njegovoj stalnoj podršci projektnom timu i g. Davoru Mrduljašu (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva) na njegovim savjetima i podršci pruženoj pravnim stručnjacima pri finaliziranju nacrta prijedloga zakona o regionalnom razvoju.
Zahvala se također upućuje svima koji su sudjelovali u radu Radnih skupina za strategiju, institucionalni i pravni okvir te na taj način osigurali vrijedne doprinose projektnom timu tijekom njihovih zajedničkih susreta za vrijeme pripreme prijedloga Strategije regionalnog razvoja RH.
Partnerska skupina po prvi je put zajedno okupila predstavnike civilnog društva, socijalnih partnera, županijske i lokalne samouprave te središnje vlasti. Kao takva ona je predstavljala svojevrsnu inovaciju u strukturiranom pristupu donošenja odluka utemeljih na partnerstvu. To će se iskustvo u dolazećim godinama primijeniti i u kontekstu drugih, sličnih procesa programiranja. Ovdje bismo željeli uputiti priznanje volji i predanosti članova spomenute skupine.
Svaki uspješan projekt tehničke pomoći zahtijeva snažnog partnera. Jedinica za provedbu projekta, pod su-voditeljstvom gđe. Franke Vojnović i gđe. Helge Bubanović Devčić, bila je postojan partner projektnom timu. Svaka predložena ideja predstavljala je zajedničku vježbu kreativnog oblikovanja i rješavanja problema kroz njezino pojašnjenje, testiranje, poboljšanje i dovođenje u praktičnu, provedivu formu. Doprinos svih članova Jedinice za provedbu projekta bio je ključan za uspješan završetak projekta.
Iskrenu zahvalu upućujemo i g. Florianu Hauseru iz Delegacije Europske Komisije u RH na pruženoj podršci i strpljenju tijekom trajanja projekta.
Priznanje se također odaje velikodušnim i bezgraničnim naporima ECORYS & ÖAR projektnog tima te tima za ex-ante evaluaciju.
Sudionici u projektu
Međuministarska koordinacijska skupina - Upravljački odbora projekta CARDS 2002 „Strategija i jačanje kapaciteta za regionalni razvoj“
1. g. Zdravko Livaković, državni tajnik - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, predsjedavajući Upravljačkog odbora projekta
2. gđa. Martina Dalić, državna tajnica - Ministarstvo financija
3. g. Vladimir Vranković, državni tajnik - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
4. g. Herman Sušnik, državni tajnik (od lipnja 2005. godine); g. Josip Bartolčić, državni tajnik (do lipnja 2005. godine) – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
5. g. Davor Ćilić, pomoćnik ministrice - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
6. g. Davor Mrduljaš, dipl.iur, državni tajnik – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
7. gđa. Dorica Nikolić, državna tajnica (od lipnja 2005. godine); doc. dr. sc. Nino Žganec, državni tajnik (do lipnja 2005. godine) – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
8. dr. sc. Pavo Barišić, pomoćnik ministra – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
9. dr. sc. Ante Babić, državni tajnik (do lipnja 2005. godine) – Središnji državni ured za strategiju razvoja:
10. g. Darko Jukić, v.d. ravnatelja (od lipnja 2005. godina); dr.sc. Jakov Gelo, ravnatelj (do lipnja 2005. godine) – Državni zavod za statistiku
11. g. Danijel Žamboki, predsjednik uprave – Fond za regionalni razvoj
12. g. Andrija Popović, predsjednik Uprave – Fond za razvoj i zapošljavanje
13. gđa. Zrinka Blažević, ravnateljica – Hrvatski zavod za zapošljavanje
ECORYS i ÖAR projektni tim
1. g. Gerry McAlinden, stručnjak za institucionalni razvoj, voditelj projektnog tima
2. g. Lauri Laakso, stručnjak za regionalni razvoj
3. gđa. Maria Alfonso, stručnjak za pravni dio
4. g. Timo Kirkko-Jaakkola, stručnjak za pravni dio
5. gđa. Mirjana Samardžić, koordinator za institucionalni okvir
6. gđa. Ian Igor Zagrecki, koordinator za strategiju
7. g. Vedran Đulabić, koordinator za pravni okvir
8. prof. dr. sc. Ivan Koprić, stručnjak za pravni dio
Jedinica za provedbu projekta – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Uprava za regionalni razvoj, Odjel za regionalnu razvojnu politiku i planiranje
1. gđa. Franka Vojnović, načelnica odjela, su-voditeljica JPP
2. gđa. Helga Bubanović Devčić, voditeljica odsjeka, su-voditeljica JPP
3. gđa. Mirjana Štraus, viša stručna savjetnica
4. gđa. Davorka Hajduković, stručna suradnica
5. gđa. Emina Štefičić, voditeljica odsjeka
6. gđa. Marija Rajaković, stručna savjetnica
7. gđa. Ines Franov, stručna suradnica
8. gđa. Maja Hranilović, voditeljica odsjeka
9. gđa. Ivana Juras, upravna savjetnica
10. gđa. Jelena Mušterić, vježbenica
Radna skupina za ex-ante evaluaciju
1. prof. dr. sc. Petar Filipić – Ekonomski fakultet Split
2. dr. sc. Branko Grčić – Ekonomski fakultet Split
3. dr. sc. Nenad Starc – Ekonomski institut Zagreb
4. mr. sc. Marijana Sumpor – Ekonomski institut Zagreb
5. dr. sc. Sanja Maleković – Institut za međunarodne odnose Zagreb
6. g. Mario Polić – Institut za međunarodne odnose Zagreb
7. mr. sc. Jakša Pučljiz – Institut za međunarodne odnose Zagreb
Radna skupina za strategiju
1. dr. sc. Denis Alajbeg – Državni ured za strategiju
2. gđa. Ksenija Gašparić – Fond za regionalni razvoj
3. gđa. Ranka Koružnjak – Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
4. gđa. Karmen Sinković – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva
5. gđa. Gordana Valčić – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
6. gđa. Maja Lukeš-Petrović – Ministarstvo financija
7. gđa. Marina Nekić – Hvatski zavod za zapošljavanje
8. gđa. Biserka Nikšić Paulić – Hrvatski zavod za statistiku
9. gđa. Marina Luketić – Fond za razvoj i zapošljavanje
10. g. Miljenko Ugarković – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
11. gđa.Tajana Huzak – Minstarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
12. gđa.Tamara Jonjić – Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
13. gđa. Suzana Tarnik – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
14. gđa. Dragica Karaić - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
15. g. Davor Gorčinović – Grad Hrvatska Kostajnica
16. g. Anton Spicijarić – Općina Malinska – Dubašnica
17. g. Ivan Janeš - Općina Čabar
18. g. Mladen Črnjar – Primorsko-goranska županija
19. gđa. Franka Vojnović – Minstarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – Jedinica za provedbu projekta
20. gđa. Marija Rajaković – Minstarstvo mora, turizma, prometa i razvitka – Jedinica za provedbu projekta
21. g. Ian Igor Zagrecki – ECORYS & ÖAR, CARDS 2002 projektni tim
22. g. Lauri Laakso – ECORYS & ÖAR, CARDS 2002 projektni tim
Radna skupina za pravni okvir
1. g. Niko Raič (zamjene: Maja Lukeš-Petrović, Mira Mastelić) – Ministarstvo financija
2. gđa. Ljiljana Mevorah Čokljat – Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
3. gđa. Zdravka Miletić – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
4. gđa. Branka Šavrljuga – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
5. gđa. Petra Radić (zamjena: Alida Valić) – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
6. gđa. Martina Štorek – Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
7. gđa. Nives Kopajtich Škrlec (zamjena: Sanja Duspara) – Središnji državni ured za upravu
8. gđa. Andrijana Ćudina – Središnji državni ured za razvojnu strategiju
9. doc. dr. sc. Mario Jelušić – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
10. prof. dr. sc. Inge Perko Šeparović – Hrvatski pravni centar
11. gđa. Branka Ivandić – Hrvatska zajednica županija
12. gđa. Melita Raukar – Hrvatska zajednica županija
13. gđa. Franka Vojnović – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Jedinica za provedbu projekta
14. gđa. Ivana Juras – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Jedinica za provedbu projekta
15. prof. dr. sc. Ivan Koprić – ECORYS & ÖAR, CARDS 2002 projektni tim
16. g. Vedran Đulabić – ECORYS & ÖAR, CARDS 2002 projektni tim
Radna skupina za institucionalni okvir
1. g. Niko Rajić, pomoćnik ministra – Ministarstvo financija
2. gđa. Ana Hrastović, pomoćnica ministra – Ministarstvo financija
3. g. Srećko Selanac, pomoćnik ministra – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
4. g. Miroslav Božić, pomoćnik ministra – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
5. g. Davor Čilić, pomoćnik ministrice – Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
6. g. Zoran Bubaš, zamjenik državnog tajnika – Središnji državni ured za razvojnu strategiju
7. g. Danijel Žamboki, predsjednik Uprave – Fond za regionalni razvoj
8. g. Josip Borić, pomoćnik ministra – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
9. dr. sc. Ljudevit Herceg, pomoćnik ministra – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
10. gđa. Helga Bubanović – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Jedinica za provedbu projekta
11. gđa. Davorka Hajduković – Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Jedinica za provedbu projekta
12. gđa. Mirjana Samardžić –ECORYS & ÖAR, CARDS 2002 projektni tim
Partnerska skupina
I. Predstavnici jedinica lokalne samouprave
1. g. Ivo Emić, Općina Štefanje
2. g. Stjepan Pavliša, Općina Veliko Trgovišće
3. g. Ivica Perović, Općina Lekenik
4. g. Rajko Jurin, Grad Zadar
5. g. Milan Logožar, Grad Prelog (do ljeta 2005. godine); g. Dragutin Glavina (od rujna 2005. godine)
6. g. Zdravko Mihevc, Grad Koprivnica (do ljeta 2005. godine); Vesna Želježnjak (od rujna 2005. godine)
7. g. Zlatko Benašić, Grad Osijek (do ljeta 2005. godine; zamjene: gdin. Stjepanek, Željko Bugarić); g. Vladimir Šišljagić (od rujna 2005. godine)
II. Predstavnici područne (regionalne)samouprave
1. g. Zvonimir Sabati, župan – za Krapinsko-zagorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku i Varaždinsku županiju
2. g. Zlatko Komadina, župan – za Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju (zamjene: Branka Ivandić, Melita Raukar, Mladen Črnjar, Zoran Skala)
3. g. Nikola Šafer i g. Anto Bagarić, župani – za Slavonsko-brodsku, Vukovarsko-srijemsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku županiju (zamjena: Sandra Cvikić)
4. g. Kruno Peronja (do ljeta 2005. godine, zamjena: Božo Sinčič); g. Ante Sanader (od rujna 2005. godine, zamjena: Jakov Kuljiš) – za županije Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju
5. gđa. Vlasta Pavić, gradonačelnica (do ljeta 2005. godine, zamjena: Nela Jurić) - Grad Zagreb
6. g. Damir Bajs, župan (zamjena: Stjepan Kožić) - Bjelovarsko-bilogorska i Zagrebačka županija
7. g. Vlado Jelkovac, župan (zamjene: Miro Škrgatić); Đuro Brodarac, župan (1.1.-30.6.2005.), gđa. Branka Šeketa (od rujna 2005) – za Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju
III. Predstavnici središnje državne uprave
1. g. Davor Čilić, pomoćnik ministrice - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, predsjedavajući Partnerske skupine
2. g. Zdravko Livaković, državni tajnik - Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
3. gđa. Martina Dalić, državna tajnica - Ministarstvo financija
4. g. Srećko Selanac (od lipnja 2005); g. Josip Bartolčić, državni tajnik (do lipnja 2005. godine) - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (zamjena: Željka Gudelj-Velaga)
5. g. Vladimir Vranković, državni tajnik - Minstarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (zamjena: Suzana Tarnik)
6. g. Danijel Žamboki, predsjednik Uprave - Fond za regionalni razvoj
7. dr. sc. Ante Babić, državni tajnik (do lipnja 2005.) - Središnji državni ured za razvojnu strategiju
IV. Predstavnici civilnog sektora
1. g. Igor Bajok - Udruga „Gong“ Rijeka
2. gđa. Dušica Radojčić - Udruga „Zelena Istra“ Pula
3. gđa. Vesna Kesić - Centar za žene žrtve rata
4. g. Slobodan Škopelja - Udruga MI Split
5. g. Miroslav Levaković - Udruga nezaposlenih Osijek
6. gđa. Cvjetana Plavša Matić - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
IV. Predstavnici poslovnog sektora
1. gđa. Lidija Horvatić - Hrvatska udruga poslodavaca (zamjena: Jelena Katić)
2. gđa. Maja Stanojević Pokrovac - Hrvatska udruga poslodavaca (zamjena: Žana Kokan)
3. g. Mario Švigir - Savez nezavisnih sindikata
4. g. Goran Bakula - Hrvatski nezavisni sindikati
5. gđa. Ana Cvitković - Vladin ured za socijalno partnerstvo (zamjena: Jasmina Cvetković)
Dokumenti predstavljeni na ovom CD-ROM-u rezultat su rada opisanog ovim uvodnikom te pokrivaju cjelokupno trajanje projekta.
Dokumenti